Schär | glutenfree Products - Što je celijakija?

Što je celijakija?

Svijet proizvoda O celijakiji

Celijakija je autoimuna bolest koja pogađa otprilike 1% populacije. Njen uzrok je konzumiranje glutena koji nalazimo u žitaricama poput pšenice, ječma, pira i sl. Konzumacija tih namirnica može voditi do teških tjelesnih upala i oštećenja tankog crijeva koje time gubi sposobnost apsorpcije hranjivih tvari. Takvo oštećenje može rezultirati u pothranjenosti.

Čak i mala količina glutena može uzrokovati simptome. Ako pojedinac ne eliminira gluten iz svoje prehrane, crijevne resice će se spljoštiti ili čak u potpunosti nestati te površina tankog crijeva više neće moći upijati dovoljno nutrijenata, što u konačnici rezultira pothranjenošću.

Simptomi celijakije

Simptomi celijakije variraju. U najvećem broju slučaja, simptomi su gastroenterološke prirode:

  • proljev
  • zatvor
  • nadutost
  • bolovi u području trbuha
  • mučnina
  • povraćanje

Drugi simptomi koji se mogu javiti su:

  • gubitak tjelesne težine
  • manjak energije
  • gubitak apetita
  • osteoporoza
  • smanjenje plodnosti i povećanje šanse za spontani pobačaj
  • manjak vitamina i minerala u organizmu

Kod djece, celijakija se razvija u vrlo ranom stadiju rasta – najčešće se može dijagnosticirati već pri prijelazu s načina ishrane putem dojenja na hranu koja uključuje gluten. Ukoliko se celijakija ne dijagnosticira na vrijeme, postoji rizik od poremećaja u rastu i razvoju djeteta. Djeca koja boluju od celijakije nerijetko su krhke građe i vrlo osjetljiva.

Vrste celijakije

Celijakija se javlja u tri oblika – klasični, simptomatski (simptomi su prisutni) i asimptomatski (simptomi se ne javljaju i dijagnoza je teža). Svim oblicima celijakije zajedničko je da oštećuju tkivo tankog crijeva. Postoji i potencijalni oblik celijakije koji se najčešće otkrije neočekivano i ne pokazuje rezultate na biopsiji.

Dijagnosticiranje celijakije

Celijakiju mogu imati ljudi svih uzrasta. Postoji li sumnja na celijakiju, prvi korak postavljanja dijagnoze je napraviti krvni nalaz. Tada se utvrđuje IgA tTG antitijelo, kao i sveukupni IgA. Determinacija EMA isto je odlična za dijagnosticiranje, ali je slabije u upotrebi. Ako se dokaže da se antitijela nalaze u krvi, napravit će se biopsija tankog crijeva za sigurnu potvrdu i konačnu dijagnozu celijakije.

Budući da je celijakija nasljedna, najbolje je da test obave i najbliži krvni srodnici (roditelji, braća i sestre, djeca) čak i ako ne pokazuju znakove celijakije.

Od velike je važnosti ne počinjati s bezglutenskim načinom prehrane prije nego li posjetite liječnika. Prestanete li konzumirati gluten, antitijela više neće biti uočljiva na vašoj krvnoj analizi i time riskirate da test ne ispadne točan.

Tretiranje celijakije

Ako vam je uspostavljena dijagnoza celijakije, liječnik će vas uputiti da što prije prijeđete na bezglutenski način prehrane. Jedino učinkovito liječenje celijakije je doživotno izbjegavanje glutena u prehrani. Prelazak na bezglutensku prehranu za sobom povlači brz nestanak simptoma i povećava kvalitetu života. Kod većine oboljelih povlačanje simptoma je brzo. U manjem broju slučajeva, nestanak simptoma može potrajati i do nekoliko mjeseci.


Liječnik ste ili nutricionist? Detaljnije informacije o glutenu možete pronaći na stranici Dr. Schar Instituta, platformi za stručnjake o ovoj temi intolerancije na gluten i prehrani koja ne uključuje gluten.