Sve što trebate znati o sindromu iritabilnog crijeva

Što je IBS? 

IBS je česta pojava ili sindrom koji utječe na probavni sustav, koja tipično uzrokuje simptome poput grčeva u trbuhu, nadutosti, proljeva i zatvora. Simptomi IBS-a mogu biti potaknuti nizom različith čimbenika, a mogući uzroci uključuju prethodne epizode gastroenteritisa (želučane viroze), osjetljivost na određenu hranu ili lijekove te između ostalog stres. Kod osoba s IBS-om će u određenim trenucima doći do epizoda ili pogoršanja. Hoće li te epizode ili pogoršanja trajati nekoliko dana ili tjedana ovisi o osobi te se može razlikovati od jedne epizode do druge.  

Osobe mogu razviti IBS u bilo kojoj dobi, ali većina pacijenta ima prve simptome u svojim 20-ima, te je neuobičajeno da se pojavi nakon 50. godine. Više žena nego muškaraca ima dijagnozu IBS-a.   

Ne postoji specifičan lijek za IBS, ali promjene načina života i drugi oblici liječenja mogu pomoći da stanje bude podnošivljije. U velikom broju slučajeva prehrana je faktor, ali stres i tjeskoba također često imaju ulogu. Kod većine ljudi simptomi fluktuiraju tokom života.

Što uzrokuje IBS? 

Još uvijek nije jasno zašto neke osobe razviju IBS, a druge ne. Znanstvenici vjeruju da IBS može biti uzrokovan kombinacijom sljedećih faktora: 

• Pojačano stezanje mišića u stijenci crijeva 
• Povećana osjetljivost na bol iz unutrašnjosti crijeva 
• Upala crijeva, ponekad nakon infekcije kao što je gastroenteritis 
• Geni – čini se da je IBS nasljedan  
• Disbalans crijevnih bakterija 

 Među ostalim čimbenicima koji također mogu imati ulogu u nastanku IBS-a su psihološki i društveni problemi, poput stresa i tjeskobe. Iskustvo fizičkog ili seksualnog zlostavljanja također može biti čimbenik rizika za IBS, iako se malo razumije zašto bi to moglo biti. Osoba koja je imala operaciju abdomena ili zdjelice također može imati veću vjerojatnost da će razviti IBS.

Je li IBS autoimuna bolest?  

IBS se smatra funkcionalnim poremećajem crijeva, a ne autoimunom bolešću. Međutim, neke autoimune bolesti proizvode slične simptome IBS-u, poput celijakije. Prije davanja dijagnoze IBS-a, važno je da liječnik naruči krvni test kako bi se isključila celijakija, koju uzrokuje imunološki sustav koji reagira na prisutnost glutena u crijevima.

Je li IBS genetski ili nasljedan sindrom? 

Čini se da je IBS nasljedan u obiteljima, ali također postoje slučajevi pojedinaca koji razviju “sporadičan” ili neobiteljski IBS. Ostaje još mnogo toga za saznati o uzrocima i podrijetlu IBS-a.  

Lista IBS simptoma

Glavni simptomi IBS-a su:  

• Bol u želucu ili grčevi – uglavnom gori nakon jela i bolji nakon izlaska izmeta 
• Nadutost trbuha 
• Proljev 
• Zatvor, te osjećaj nemogućnosti potpunog pražnjenja crijeva 

Simptomi koji se rjeđe javljaju uključuju: 

• Teški umor 
• Probavne smetnje 
• Mučnina 
• Bol u leđima te bolovi u drugim mišićima ili zglobovima 
• Problemi sa spavanjem  
• Redvoite glavobolje 
• Problemi s mjehurom, poput potrebe za češćim i hitnijim mokrenjem, osobito noću  
• Bolni seksualni odnosi 
• Poteškoće u kontroliranu crijeva, kao što je curenje fekalija kod vjetrova

Simptomi mogu biti izraženiji u vrijeme stresnih razdoblja i velikih životnih događaja, nakon konzumacije određene hrane i uzimanja određenih antibiotika.  

Kombinacija ovih simptoma također može biti uzrokovana problemima koji nisu povezani sa IBS-om, kao što su infekcije, pretjerano ili premalo aktivna štitnjača ili nuspojave lijeka koji se uzima. Neki od gore navedenih simptoma također mogu biti znakovi drugih stanja, kao što su pankreatitis, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, peptički ulkusi, žučni kamenci, divertikularna bolest ili vrste raka. Konkretno kod žena, oni također mogu biti pokazatelji predmenstrualnog sindroma (PMS) i endometrioze. IBS također dijeli simptome s upalnom bolesti crijeva (IBD).  

Ako osjetite bilo koji od gore navedenih simptoma, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom o tome radi li se možda o IBS-u ili nekom drugom stanju. Ako mislite da možda imate IBS, može biti od velike pomoći da pratite svoje simptome u dnevniku. To će vam pomoći da bolje shvatite kako se vaše tijelo ponaša i pomoći liječniku u postavljanju informirane dijagnoze.

Vrste IBS-a i čimbenici rizika 

Postoje tri glavne vrste IBS-a klasificirane prema simptomima. Kod IBS-D-a je proljev  dominantan simptom, kod IBS-C-a je zatvor dominantan simptom, dok kod IBS-M-a je mješavina zatvora i proljeva. Četvrti tip, IBS-U, je nedefinirani podtip povezan sa simptomima koji se razlikuju. 

Većina ljudi će imati neke od ovih tipičnijih simptoma IBS-a u određenim razdobljima u životu. Međutim, vjerojatnije je da će vam se dijagnosticirati IBS ako ste mlađi od 50 godina, ako ste žena, imate obiteljsku povijest IBS-a i/ili imate anksioznost, depresiju ili druge probleme mentalnog zdravlja.

Liječenje IBS-a

Ne postoji lijek za IBS, ali postoje pristupi načinu života i prehrani koji mogu pomoći u olakšanju simptoma. U slučajevima kada simptomi traju duže vrijeme, neki lijekovi mogu pomoći u ublažavanju boli i nelagode uzrokovane proljevom, zatvorom i bolovima u trbuhu. Razgovarajte sa svojim liječnikom o prikladnim lijekovima koji vam mogu pomoći u upravljanju simptomima. 

Devet od 10 osoba s IBS-om kaže da određena hrana izaziva njihove simptome. Možda će vam pomoći zabilježiti što jedete i kakvi su rezultati u dnevnik hrane i simptoma. To će pomoći vama i vašem liječniku ili dijetetičaru da steknete bolju predodžbu je li hrana povezana s vašim simptomima IBS-a. Uobičajene namirnice koje su ‘okidači’ uključuju mliječne proizvode, kofein, čokoladu, alkohol i neko voće poput jabuka. Postoje neki dokazi da nekim osobama s IBS-om bezglutenska dijeta može pomoći. 

FODMAP-ovi kratkolančani ugljikohidrati koji se slabo apsorbiraju u tankom crijevu, povezani su s IBS-om. Ovi šećeri, prisutni u svim vrstama hrane, privlače vodu u tankom crijevu i fermentiraju ih bakterije u debelom crijevu, što dovodi do nakupljanja tekućine i plinova. Dodatni plinovi i voda uzrokuju rastezanje i širenje crijevne stijenke, što dovodi do simptoma IBS-a. 

Smanjenje unosa FODMAP-sa može pomoći u smanjenju raspona učinaka koje FODMAP-ovi imaju na crijeva i može dovesti do ublažavanja simptoma.  

Uklanjanje FODMAP-ova iz prehrane te njihovo ponovno postepeno uvođenje jednog po jednog može omogućiti nekome s IBS-om da prepozna koja hrana izaziva simptome. Važno je razgovarati sa svojim liječnikom ili dijetetičarom prije bilo kakvih promjena u vašoj prehrani. 

Kao i prehrana, IBS se može povezati s načinom života. Učestalija tjelovježba i smanjenje stresa mogu napraviti razliku. Također je dokazano da psihološki čimbenici igraju ulogu u IBS-u, tako da je dodatni mogući tretman razgovor sa psihologom, kognitivno-bihevioralnim terapeutom ili drugom vrstom zdravstvenog radnika. 

Postoji li način da se IBS trajno izliječi?

IBS je doživotno stanje koje može doći i proći. Neki ljudi pogode pravi način života i prehranu za njih, pa sukladno time njihovi simptomi postaju puno lakše podnošljivi; drugima će to biti teže učiniti i možda će im trebati podrška liječnika ili dijetetičara. 

Savjeti o tome kako liječiti IBS 

• Jedite redovite obroke. Izbjegavajte propuštanje obroka ili ostavljanje dugih razmaka između obroka. 
• Pobrinite se da pijete najmanje osam šalica tekućine svaki dan, osobito vode i pića bez kofeina. Pokušajte piti ne više od tri šalice kofeinskih napitaka dnevno. Nemojte piti previše alkohola ili slatkih gaziranih pića. 
• Može vam pomoći povećati ili smanjiti količinu vlakana u prehrani, osobito hrane bogate vlaknima poput smeđe riže ili kruha od cjelovitog brašna. Ako vam liječnik ili dijetetičar predlaže da jedete više vlakana, pokušajte jesti topiva umjesto netopivih vlakana (kao što su mekinje). Topiva vlakna uključuju stvari poput zobi, orašastih plodova i sjemenki ili voća poput banana. Ako se povećava unos vlakana u prehrani, to treba učiniti postupno kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Pobrinite se da povećate i unos tekućine 
• Ograničite količinu prerađene hrane koju jedete. Ona može sadržavati ‘otporni škrob’ koji je vašem tijelu teško probaviti. 
• Ako imate proljev, pokušajte izbaciti umjetna sladila, poput sorbitola, smanjiti unos hrane bogate vlaknima i ograničiti unos kofeina 
• Ako imate vjetrove i osjećate se napuhano, pokušajte smanjiti unos hrane za koju se zna da uzrokuje vjetrove, kao što su grah i mahunarke, klice, cvjetača i hrana bez šećera, npr. žvakaća guma. Također bi moglo biti korisno uključiti zob u vašu prehranu. Ako ste na bezglutenskoj dijeti, pripazite da zob bude bez glutena. Jedenje jedne žlice sjemenki lana svaki dan također može pomoći. 
• Probiotici sadrže korisne bakterije i nalaze se u nekim jogurtima i dodacima prehrani. Smatra se da određeni probiotici mogu pomoći u smanjenju simptoma IBS-a, ali potrebna su dodatna istraživanja da bi se to potvrdilo. Važno je znati da će neki sadržavati sastojke koji mogu pogoršati simptome IBS-a. 
• Smanjenje količine određenih šećera (FODMAP-ova) u vašoj prehrani može pomoći kod simptoma IBS-a. Oni se nalaze u širokom rasponu hrane i teško su probavljivi. Izvori FODMAP-ova uključuju pšenicu, grah, leću, luk, mlijeko, gljive, med i jabuke. Trebali biste potražiti savjet od svog liječnika ili dijetetičara prije nego započnete dijetu s niskim udjelom FODMAP-ova.